Osoba se drži za preponu u bolovima

Dijagnoza “adenom” može da zvuči zastrašujuće. Međutim, ne mora uvek da bude tako. Adenom je predstavlja vrsta benignog (nekarcinogenog) tumora koji vodi porekolo iz žlezdanog epitela – tkiva koje oblaže unutrašnje organe i proizvodi ili luči različite supstance poput hormona, enzima ili sluzi.

Iako adenomi u osnovi nisu maligni, što znači da ne napadaju okolno tkivo i ne šire se na druge delove tela kao maligni tumori, oni ipak mogu da izazovu ozbiljne zdravstvene probleme, naročito ako se nalaze na važnim mestima u telu ili ako luče hormone koji utiču na različite procese u organizmu.

U nastavku saznajte šta su adenomi, koje vrste postoje, kako nastaju i koji su preparati koji pomažu u lečenju adenoma.

Znate li šta su adenomi?

Adenomi su, dakle, dobroćudni tumori žlezdanog porekla. Mogu da se pojave u različitim organima, kao što su:

  • Hipofiza
  • štitna žlezda
  • nadbubrežne žlezde
  • pluća
  • jetra
  • prostata i drugi

Ovi dobroćudni tumori se najčešće otkrivaju slučajno prilikom rutinskih pregleda, ali mogu da izazovu i niz simptoma, u zavisnosti od toga gde se nalaze i da li utiču na funkciju okolnih organa ili proizvode prekomerne količine hormona.

Najčešće vrste adenoma

Adenomi se mogu podeliti na osnovu mesta gde nastaju. Svaki tip ima svoje specifične karakteristike, simptome i načine na koji se leči.

Adenom hipofize

Hipofiza je veoma značajna žlezda u bazi mozga koja ima ulogu da hormonima reguliše rad mnogih drugih žlezda u organizmu. Adenomi hipofize su relativno česti i mogu da budu funkcionalni (luče hormone) ili nefunkcionalni (ne luče hormone). Funkcionalni adenomi mogu da izazovu različite endokrine poremećaje, kao što su Cushingov sindrom (višak kortizola), akromegalija (višak hormona rasta) ili hiperprolaktinemija (višak prolaktina). Simptomi uključuju promene u vidu, glavobolje, umor i druge hormonske neravnoteže.

Adenom prostate

Adenom prostate, poznat i kao benigna hiperplazija prostate, čest je kod starijih muškaraca. Nastaje kada se žlezdano tkivo prostate uvećava i počne da pritiska mokraćne puteve. Simptomi uključuju probleme sa prostatom – otežano mokrenje, učestalo noćno mokrenje, slab mlaz urina i osećaj nepotpunog pražnjenja bešike. Iako nije kancer, adenom prostate može ozbiljno da ugrozi kvalitet života muškarca.

Adenom štitne žlezde

Ovaj tip adenoma javlja se u štitnoj žlezdi, koja kontroliše metabolizam putem hormona tiroksina i trijodtironina. Adenomi štitne žlezde mogu da budu topli (aktivni) ili hladni (neaktivni). Topli adenomi često proizvode hormone nezavisno od kontrole hipofize, što dovodi do hipertireoze. Najčešći simptomi su spontan gubitak težine, zatim tahikarduja (ubrzan rad srca), nervoza i prekomerno znojenje.

Adenom pluća

Adenomi pluća su retki, ali kada se pojave, najčešće su karcinoidi – sporo rastući tumori koji mogu da proizvode hormone. Mogu da izazovu simptome poput kašlja, krvarenja iz disajnih puteva, otežanog disanja, a ponekad i hormonske poremećaje, kao što je Cushingov sindrom. U većini slučajeva bezbedno se uklanjaju hirurškim putem.

Adenomi se takođe mogu pojaviti  u jetri (hepatocelularni adenom), zatim u nadbubrežnim žlezdama, veoma često u crevnom traktu (tubularni adenom je često prekancerozni oblik u debelom crevu) i u dojkama. Neki od ovih adenoma, posebno oni u digestivnom traktu, imaju potencijal da prerastu u maligni tumor, pa je veoma  važno pratiti stanje ili ih, po savetu lekara,  ukloniti na vreme.

Simptomi adenoma

Simptomi adenoma zavise od mesta gde se nalaze, a zatim i njihove veličine i funkcionalnosti. Neki adenomi neće da izazovu nikakve tegobe i otkrivaju se sasvim slučajno preventivnim pregledima.

Međutim, simptomi mogu uključivati:

  • hormonske poremećaje (prekomerna ili smanjena proizvodnja hormona)
  • glavobolje i probleme sa vidom (kod adenoma hipofize)
  • probleme sa mokrenjem (kod adenoma prostate)
  • gubitak telesne mase, nervozu, ubrzan rad srca (kod adenoma štitne žlezde)
  • kašalj, hemoptiza (krv u ispljuvku) kod plućnih adenoma

Kako nastaju adenomi?

Tačan uzrok nastanka adenoma nije uvek poznat. Smatra se da ulogu imaju genetske mutacije, hormonski disbalansi, izloženost zračenju ili toksinima, kao i nasleđene genetske predispozicije.

Na primer, određeni sindromi poput MEN (multipla endokrina neoplazija) povećavaju rizik od razvoja više endokrinih adenoma u telu.

Adenom – lečenje i terapija

Žena kod doktorke iza makete tiroidne žlezde

Lečenje adenoma zavisi od tipa tumora, njegove veličine, lokacije i od toga izaziva li tumor simptome.

Neki adenomi ne zahtevaju nikakvo lečenje već samo redovno praćenje (tzv. „watchful waiting“). Drugi se moraju lečiti hirurški, lekovima ili zračenjem.

  • Hirurško uklanjanje: najčešće kod adenoma hipofize, pluća, štitne žlezde ili jetre.
  • Terapija lekovima: koristi se kod funkcionalnih adenoma, npr. dopaminergici kod prolaktinoma, tireostatici kod adenoma štitne žlezde.
  • Radioterapija: povremeno se koristi kada je hirurgija nemoguća ili nedovoljna.
  • Praćenje: kod malih, neaktivnih adenoma koji ne rastu i ne izazivaju simptome.

Adenomi su česti benigni tumori koji mogu da se jave u mnogim žlezdama i organima tela.

Iako nisu zloćudni, mogu da izazovu ozbiljne probleme ako narastu, pritisnu okolne strukture ili proizvode previše hormona.

Rana dijagnoza, redovni pregledi i odgovarajući tretman ključni su za kako biste sprečili potencijalne komplikacije.